Nuqleusov znanstveni odbor čine top profesori s FER-a!

Znanstveni odbor Nuqleusa služi kako bi potencijalni deep-tech startup imao najbolju znanstvenu podlogu i podršku. Čine ga renomirani hrvatski znanstvenici s Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji osim stručnog znanja, imaju znanja i interesa za razvoj startupa. Njihove se biografije nalaze u nastavku. 

Akademik prof.dr.sc. Sven Lončarić diplomirao je 1985. godine i magistrirao 1989. godine u polju elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Kao dobitnik Fulbright stipendije doktorirao je u polju elektrotehnike na Sveučilištu u Cincinnatiju, SAD, 1994. godine. Od 2001. do 2003. bio je Assistant Professor na Sveučilištu New Jersey Institute of Technology, SAD. U zvanje redoviti profesor u trajnom zvanju u polju elektrotehnike i polju računarstva na FER-u izabran je 2011. godine. Voditelj je Istraživačkog laboratorija za obradu slike na FER-u i osnivač je i voditelj Centra izvrsnosti za računalni vid na Sveučilištu u Zagrebu. Suvoditelj je nacionalnog Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave i voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a.

Bio je suradnik ili voditelj na brojnim istraživačkim i razvojnim projektima u području obrade slike i računalnog vida. Sa svojim je studentima i suradnicima publicirao  više od 250 znanstvenih i stručnih radova. Prof. Lončarić redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Prema studiji Sveučilišta Stanford objavljenoj 2022. godine, rangiran je u 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u kategoriji umjetna inteligencija i obrada slike. Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je više nagrada uključujući Nagradu za znanost FER-a, Nagradu Fran Bošnjaković Sveučilišta u Zagrebu i Državnu nagradu za znanost Hrvatskog sabora.

Prof. dr. sc. Mario Kovač redoviti je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1991. i doktorirao 1995. godine na FER-u. Dobitnik je Fulbright scholar nagrade tijekom koje je radio na istraživanjima u području VLSI dizajna i arhitektura procesora na Univerity of South Florida, USA. Autor je nekoliko USA i domaćih patenata. Tijekom godina radnog iskustva bio je na mnogim hrvatskim i međunarodnim izvršnim funkcijama: predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo FERa, prodekan za poslovanje FER-a, tajnik odjela za informacijske sustave na Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske, ekspertni član programskih odbora EU FP7, H2020 i HE Leadership in Enabling & Industrial Technologies ICT, potpredsjednik nadzornog odbora BICRO-a, predsjednik upravnog vijeća CARNet-a, potpredsjednik nadzornog odbora Hrvatskog instituta za tehnologiju, član tehnološkog vijeća Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, član upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za telemedicinu, ekspertni član upravljačkog odbora EuroHPC Joint Undertaking.

Trenutno je član upravljačkog odbora EU Key Digital Technologies Joint Undertaking kao i član upravljačkih tijela nekoliko strateških EU projekata European Processor Initiative, EUPILOT i EUPEX i Direktor Istraživačkog centra za arhitekture i aplikacije računala visokih performansi FER-a. Autor je nekoliko stotina znanstvenih i stručnih radova. Trenutno je fokusiran na Europske znanstveno istraživačke projekte i poslovnu suradnju sa industrijskim partnerima. Godine 2008. predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti. 

Prof. dr.sc. Dubravko I. Babić diplomirao je 1982. godine i magistrirao 1984. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.i Doktorirao je 1995. godine na Sveučilištu u Kaliforniji, Santa Barbara. Od 1995. do 1999. godine radio je u Hewlett-Packard laboratorijama u Palo Altu u Kaliforniji. Godine 1999. osnovao je startup Alvesta Corporation (Sunnyvale, CA). Prvo je radio kao glavni direktor (CEO), a kasnije, od 2001. godine, kao glavni tehnički direktor (CTO).  Za Alvestu je osigurao 20 milijuna dolara ulaganja i njome upravljao do prve prodaje proizvoda 2000. godine (Alvestu je kupila Emcore Corporation 2002. godine). Između 2003. i 2008. godine, radio je kao savjetnik za Clariphy Communications, Inc. (Irvine, SAD) i XLoom Communications, Ltd (Tel Aviv, Israel) na razvoju optičkih i elektroničkih  komponenti za velike brzine prijenosa. Od 2008. do 2013. godine vodio je razvoj radiofrekvencijskih i milimetarskih pojačala kao potpredsjednik za tehnologiju i suosnivač  startupa Group4 Labs, Inc. (Fremont, CA).

Njegov tim je 2009. godine prvi na svijetu demonstrirao kompletno pojačalo (u kučištu) na 10 GHz (Group4 Labs je kupila tvrtka Element Six 2013. godine).  Sudjelovao je u osnivanju Eridan Communications, Inc., startup tvrtke u Santa Clari, CA 2013. godine, u čijem radu sudjeluje i danas. U svome dosadašnjem radu, Eridan je prikupio 46 milijuna dolara investicijskog ulaganja. Od 2012. godine radi na FER-u u Laboratoriju za primjenjenu optiku Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije, a 2017. godine izabran je za izvanrednog profesora. Prof. Babić je također radio kao sudski vještak za intelektualno vlasništvo u SADu (2003-2012) i Republici Hrvatskoj (2017). Od 2005. godine piše patentne prijave za razne klijente, a od 2012. za FER. Njegovi znanstveni interesi uključuju optoelektroničke i elektroničke komponente za velike brzine prijenosa informacija, poluvodičke komponente i optiku. Objavio je preko 140 publikacija u časopisima i na konferencijama, ima 35 odobrenih patenata i napisao je jedno poglavlje u knjizi. Prema studiji sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji prof. Babić je u top 2% znanstvenika u svijetu u području Optoelectronics and Photonics. 

Akademik prof.dr.sc. Ivan Petrović redoviti je profesor u trajnome izboru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje nekoliko kolegija iz robotike i upravljanja. Voditelj je Laboratorija za autonomne sustave i mobilnu robotiku – LAMOR i suvoditelj Centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave. U svome se 38-godišnjem znanstvenom radu bavio širokim spektrom problema vezanih za istraživanje i razvoj teorije automatskoga upravljanja i njezine primjene. U posljednjih dvadesetak godina, njegov istraživački fokus usmjeren je na napredne tehnike upravljanja i procjene s njihovom primjenom u upravljanju i navigaciji autonomnih mobilnih robota i vozila. Svoja je znanstvena postignuća objavio kao autor ili koautor više od 80 radova u znanstvenim časopisima i više od 220 radova u zbornicima radova s međunarodnih konferencija. Aktivno je sudjelovao kao suradnik ili glavni istraživač u više od 40 domaćih i 25 međunarodnih znanstvenih projekata ukupne vrijednost više od 120 milijuna kn.

Koordinirao je veliki nacionalni robotski istraživački program Inteligentni robotski sustavi i autonomna vozila (2007.-2014.), kao i EU FP7 projekt ACROSS – Centar istraživačke izvrsnosti za kooperativne robotske sustave (2011.-2015.). Prof. Petrović član je stručne udruge IEEE, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), predsjednik tehničkog odbora za robotiku Međunarodne federacije za automatsko upravljanje (IFAC), stalni član upravnog tijela European Conference of Mobile Robots, član izvršnoga odbora međunarodne udruge FIRA, suutemeljitelj međunarodne udruge The iSpace Laboratory Network. Član je i upravnog odbora Hrvatskog društva za komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku (KoREMA), glavni i odgovorni urednik časopisa Automatika i suradnik glavnog urednika časopisa Mechatronics. Redovito je član programskoga odbora međunarodnih znanstvenih konferencija o upravljanju i robotici, a bio je i glavni predsjedatelj triju međunarodnih robotičkih konferencija održanih u Hrvatskoj. Za svoj je znanstveni i stručni rad dobio više nagrada, među kojima su Nagrada Rikard Podhorsky Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Državna nagrada za znanost Republike Hrvatske, Zlatna plaketa Josip Lončar, Nagrada za znanost FER-a,  Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nagrada Nikola Tesla Hrvatske sekcije IEEE, Nagrada Fran Bošnjaković Sveučilišta u Zagrebu i Nagrada Grada Zagreba. 

Prof. dr. sc. Mislav Grgić sveučilišni je profesor, znanstvenik, doktor tehničkih znanosti i diplomirani inženjer elektrotehnike. Bio je dekan FER-a od 2014. do 2018. godine i posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za područja STEM i međunarodne projekte, od 2015. do 2022. godine. Od 1997. godine radi u Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije FER-a. Izabran je u dva najviša znanstveno-nastavna odnosno znanstvena zvanja – u polju elektrotehnike i u polju računarstva. Prof. Grgić bio je voditelj ili istraživač na 15 međunarodnih i 13 domaćih znanstvenih projekata. Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, koji imaju preko 5300 citata prema bazi Google Scholar. Znanstvenoistraživačka djelatnost prof. Grgića vezana je uz multimedijske sustave, razvoj postupaka kompresije i kodiranja videosignala, ocjenu kvalitete slike, sustave za raspoznavanje lica (face recognition) kao i uz analizu mamografskih slika i razvoj sustava za računalno potpomognutu detekciju i dijagnozu karcinoma dojke.

Redoviti je član Europske akademije (Academia Europaea) sa sjedištem Londonu i redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Od 2013. do 2016. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatske sekcije IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers). Od 2015. do 2022. godine bio je predsjednik i član Upravnog vijeća Inovacijskog centra Nikola Tesla. U udruzi Hrvatska akademska zajednica (HAZ) obnaša dužnost predsjednika Akademskog vijeća. Za svoj rad primio je veći broj nagrada i priznanja, među kojima najveću sveučilišnu nagradu u području tehničkih znanostiNagraduFran Bošnjaković“ Sveučilišta u Zagrebu, kao i državno odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanstveni rad, popularizaciju znanosti i privlačenje međunarodnih projekata. 

November 16, 2022