U utorak 14.3.2023. u prepunoj Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom “Izgradnja inovativnog startup ekosustava u Hrvatskoj”. Okrugli stol je organizirala Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) u suradnji s Inovacijskim centrom Nikola Tesla (ICENT), a bio je namijenjen dionicima iz akademskog, poslovnog i državnog sektora koji su motivirani za izgradnju i razvoj startup ekosustava, s Nuqleusom kao fokalnom točkom. Opći cilj Okruglog stola bio je predstavljanje prilika koje mogu doprinijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i stvaranju novih poslovnih modela koji se temelje na suvremenim inovativnim tehnologijama.
Prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić je prilikom uvodnog obraćanja naveo posebne ciljeve koji su uzeti u obzir tijekom dogovaranja okruglog stola:
- poticanje izgradnje deep-tech startup ekosustava
- efikasnija suradnja između akademske i istraživačke zajednice te industrije i startupova
- ukazivanje na mogućnosti akademske zajednice kroz odabrane primjere
- odgovaranje na potrebe hrvatske industrije
- reakcija na trenutne prilike koje su na raspolaganju Hrvatskoj
Činjenica je da se na hrvatskim sveučilištima i fakultetima i u raznim istraživačkim centrima provode mnogi vrijedni projekti, koji bi se trebali, i morali, više usmjeravati prema primjenama u industriji i gospodarstvu. – primijetio je prof. emer. dr. sc. Perić.
„Imamo sve sastojke, ali ključni dionici nisu povezani“
Nakon uvodnog obraćanje, uslijedile su tri prezentacije kroz koje su predstavljene prilike za istraživače i znanstvenike koji razmišljaju o komercijalizaciji rezultata svojih istraživanja. Prvo je Matija Srbić predstavio transformaciju FER-ovog startup inkubatora SPOCK u današnju „tvornicu“ visokotehnoloških startupa Nuqleus. Matija se ovom prilikom osvrnuo i na glavne izazove hrvatskog startup ekosustava, ali i istaknuo kako Nuqleus pomaže istraživačima i znanstvenicima na tom izazovnom putu pokretanja startupa na temelju rezultata njihovih znanstvenih istraživanja.
Deep-tech je definitivno nešto što ne da dolazi, nego već je tu i ja bih rekao da smo ga mi kroz naše programe dočekali spremno, ali ono što mi znamo je da razvoj deep-techa ne možemo raditi mi sami, kao fakultet, kao Sveučilište, već nam tu trebaju ostali dionici. – voditelj Nuqleusa Matija Srbić.
Sljedeću prezentaciju, na temu „Izgradnja inovacijskog startup sustava u Hrvatskoj“ održala je načelnica Sektora za programe i projekte EU u Upravi za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) prof. Ana Varjačić. Prof. Varjačić ovim je putem predstavila mogućnosti dugogodišnjeg razdoblja financiranja, kroz planirane pozive u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ (OPKK) za razdoblje 2021. – 2027. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje 2021. – 2026. Posebna pažnja tijekom izlaganja posvećena je aktualnom pozivu Ministarstva i obrazovanja „Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača“. Poziv je namijenjen uspostavi start-up/spin-off poduzeća u (su)vlasništvu jednog ili više mladih istraživača zaposlenih u javnoj istraživačkoj organizaciji, a cilj je poticanje poduzetničke aktivnosti mladih istraživača kroz poticaje za pokretanje vlastitog start-up/spin-off poduzeća kroz tri specifična potcilja:
- povećanje kapaciteta mladih istraživača za rad u poslovnom sektoru
- poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja
- unaprjeđenje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije
Najniži iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektu iznosi 66.000.00 EUR, najviši 200.000,00 EUR, a krajnji rok dostave projektnih prijedloga je 17.5.2023.
Posljednju uvodnu prezentaciju, na temu „Inicijativa za pokretanje fonda za transfer tehnologije“ održala je gospođa Željka Idžan iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Gospođa Idžan ovim je putem predstavila aktivnosti HBOR-a u svrhu jačanja tržišta vlasničkog kapitala i fondove za transfer tehnologije („TT“), koji ulažu u projekte ili startupe koji dolaze sa sveučilišta ili istraživačkih centara (tzv. spin-off) u najranijim fazama. Kao prednosti kroz suradnju s TT fondovima, istaknula je povezivanje s industrijom, razvoj partnerstva, stvaranje novih spin-offova, generiranje rezultata (patenti ne ostaju na policama), dodatni prihod kroz sudjelovanje u naknadi za uspješnost s TT fondovima te ugovaranje prava za su-investiranje uz TT fond.
Ono što je prednost ovakvog fonda u odnosu na, recimo, klasični kredit je da ovdje, osim samih financijskih sredstava, dobijete i partnera. – Željka Idžan.
Predstavljen je i fond za transfer tehnologije za Hrvatsku i Sloveniju, a pri kojemu su se HBOR, SID banka i Europski investicijski fond (EIF) obvezali da će kroz inicijativu Central and Eastern European Technology Transfer (CEETT) uložiti u budući fond za TT za područje Hrvatske i Slovenije ukupno 40 milijuna EUR (HBOR i SID banka po 10 milijuna EUR, a EIF 20 milijuna EUR). Od navedenih 40 milijuna EUR fond će imati obvezu najmanje 15 milijuna EUR uložiti u hrvatske projekte, dok je sveukupno trajanje fonda predviđeno na deset godina, uz mogućnost produljenja.
Panel rasprava: Potencijal za razvitak hrvatskog deep-tech ekosustava
U drugom dijelu Okruglog stola gostujući panelisti bili su prof. Ana Varjačić (MZO), Željka Idžan (HBOR), dr.sc. Manuela Panić (PBF), prof. Marko Vinceković (AGR) i prof. Hrvoje Džapo (FER), a moderirao ga je voditelj Nuqleusa Matija Srbić (FER/ICENT). Raspravom koja je uslijedila nastojalo se identificirati izazove koji usporavaju napredak hrvatskog startup ekosustava. S obzirom da se na razini Hrvatske i EU otvaraju mnogobrojne prilike za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja i povezivanje znanosti i poslovnog sektora, panelisti su podijelili razmišljanja možemo li i kako iskoristiti te prilike, kao i kakve rezultate želimo i možemo očekivati kratkoročno i dugoročno.
Na pitanje kakva je podrška od strane institucija u kojima rade naši panelisti i od koga su do sada dobili najveću podršku u procesu komercijalizacije, odgovori su bili sljedeći:
Ja bih sad tu mogao FER jako puno nahvaliti, ali ne zato što sam na FER-u, nego zaista mislim da smo po tom pitanju jako dobri. Moram nas pohvaliti, ali kako se kaže, uspjeh preko noći dolazi nakon deset godina. Mislim da se na FER-u stvari uvijek nastoje raditi na nekakav ispravan način, da imamo jako dobre ljude koji međusobno jedni druge potiču i mi smo isto tako osjetili još prije nekoliko godina, koliko je važno ovo sve o čemu danas pričamo i koliko je važno za to stvoriti preduvjete. [...] Mi smo prije nekoliko godina donijeli jedan vrlo važan dokument, a to je dokument o Upravljanju intelektualnim vlasništvom. [...] Svatko tko nešto želi napraviti, može se obratiti zna se gdje i koje su to osobe na fakultetu i tu ćete zaista dobiti potporu za razno razne scenarije. Tako da ja bi rekao sad, tko mi je tu najviše pomogao, pa zapravo FER kao takav. – izjavio je prof. Hrvoje Džapo.
Mi smo krenuli na svoj put s edukacijom, kao što sam već rekla, došli smo u SPOCK i bili smo nekako na tom putu pioniri, na našem fakultetu. Za razliku od FER-a, mi nemamo pravilnik za startupove, tako da još uvijek nemam suglasnost za prijaviti ovaj projekt, ali u dijalogu sa institucijom sve će se to vjerojatno riješiti do 17.5. Oni su sad u postupku izrade Pravilnika na temelju kojeg ćemo potpisati suglasnost. Na našem putu, najviše nas je uveo u taj svijet poduzetništva SPOCK, nakon toga ostali startup inkubatori te fondovi, to jest, institucije koje su nas podruprle i dale nam prva sredstva za otvaranje startupa. – prisjetila se dr.sc. Manuela Panić.
Ja mogu reći da se dosta toga uspjelo na Agronomiji promijeniti od 2019. [...] Zašto sam ja uopće i krenuo u to sve skupa? Upravo radi toga da bi dobio novce, da bih mogao isfinancirati istraživanje, da bih mogao započeti i postupak i patentiranja. Oni koji nisu radili na patentima ne znaju koliko je to skupo i koliko vi trebate imati novaca da bi uopće krenuli u taj postupak. [...] Da li sam imao pomoć od institucije? Ne bih rekao da sam imao pomoć, ali podršku da. Ali, kažem, ipak dolazi do nekakvih pozitivnih promjena, što me jako veseli i da će i te druge kolege, koje isto imaju ideja, da će krenuti u tom smjeru. – osvrnuo se prof. Marko Vinceković.
Hrvatski startup ekosustav je u posljednjih nekoliko godina doživio značajan razvoj i rast. Postoje brojne inicijative i projekti koji podržavaju razvoj novih tehnoloških tvrtki i potiču poduzetništvo. Međutim, još uvijek postoje izazovi koji koče daljnji napredak startup ekosustava, kao što su nedostatak investicija i nedostatak suradnje među institucijama. Za razvoj hrvatskog startup ekosustava ključno je daljnje ulaganje u obrazovanje i istraživanje te stvaranje poticajne okoline za inovativna poduzeća. Također, potrebno je uspostaviti bolju suradnju između industrije, akademske zajednice i državnih institucija kako bi se olakšao prijenos znanja i tehnologija u poslovni sektor. Uz pravilnu strategiju i dovoljno resursa, Hrvatska ima veliki potencijal da formira jedan od najuspješnijih startup ekosustava u ovom dijelu Europe. A upravo je to ono što pokušavamo ostvariti kroz Nuqleus.
