MAQ je IoT STEM kit koji djeci i učiteljima podiže svijest o kvaliteti zraka, uz didaktičke eksperimente u kojima školarci uče o elektrotehnici, programiranju i biologiji na interaktivan i zabavan način. Međutim, MAQ je primjenjiv svugdje, a ne samo u učionicama.
Škola, fakultet, radno mjesto, dvorana… svi se na nekom od tih mjesta nalazimo svaki dan. Tko od nas tokom boravka u tim mjestima nije osjetio umor, poteškoće s koncentracijom i pospanost? Sve navedeno posljedice su loše kvalitete zraka, a takve prostore najčešće nazivamo zagušljivima što proizvodi ono što se na engleskom zove “sick building syndrome”. Glavni uzrok navedenih tegoba prevelika je količina ugljikovog dioksida (CO2). Ona se najčešće mjeri u ppm (parts per million), a uobičajena količina CO2 u svježem zraku iznosi oko 400-450 ppm. Međutim, razina CO2 u zatvorenim se prostorima može popeti i preko 2000 ppm. Daleko je to od toksične razine, no i dugotrajni boravak u neadekvatno ventiliranim i zatvorenim prostorima može imati dugoročno nepovoljan utjecaj na kognitivne sposobnosti opće populacije. Povišene koncentracije CO2 na radnim mjestima i u učionicama povezane su sa smanjenom produktivnošću i usporenim mentalnim procesima odlučivanja. Zato je važno prevenirati ih na vrijeme, pošto nepovoljne učinke osjetimo tek po pojavi simptoma.
Tako su brojne studije pokazale kako blagotvoran učinak na kvalitetu boravka u zatvorenim prostorima ima tzv. greenifikacija prostora. Što je greenifikacija? Vrlo jednostavno, to je ukrašavanje prostorija živim biljkama. No, biljke nisu samo živi ukrasni element; one su i alat za poboljšanje kvalitete zraka. Biljke učinkovito uklanjaju CO2, a neke uz to uklanjaju i lakohlapljive ugljikovodike (eng. volatile organic compounds, VOCs) koji također štete našem zdravlju. Uzevši u obzir uzročno-posljedičnu vezu između CO2 i klimatskih promjena, važno je osvijestiti populaciju, osobito osnovnoškolsku i srednjoškolsku, o složenom utjecaju CO2 na prirodu kao i o načinima poboljšanja kvalitete zraka u prostorijama pomoću biljaka.
Što je MAQ, i kako se nadovezuje na sve dosad navedene činjenice? MAQ je STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) IoT (Internet of Things) platforma kojom će se djeci i mladima približiti svijet STEM-a i IoT tehnologije, omogućiti im stjecanje važnih kompetencija za buduće tržište rada te pobliže predočiti utjecaj CO2 na prirodu i čovjeka kroz learning by doing pokuse.
U sklopu navedenog, MAQ će omogućiti korisnicima:
- educiranje u STEM području kroz tzv. kitove kojima će moći sklopiti hardverski dio MAQ-a (sklapanje vaze, umetanje senzora, njihovo spajanje s upravljačkom elektronikom)
- educiranje u IoT području kroz programiranje upravljačke elektronike radi prikupljanja i proučavanja podataka
- tzv. gamifikaciju pokusa putem MAQ aplikacije, s ciljem stjecanja i razmjene znanja i iskustva u brizi o sobnom bilju
Na taj će se način tzv. smart pot rješenja podići na sasvim novi, viši nivo. Dodatno, MAQ će biti dostupan i kao cjelovito IoT rješenje za praćenje parametara kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. To će korisnicima omogućiti učinkovitije upravljanje prostorima, ali i predložiti rješenja za greenifikaciju na kritičnim mjestima.
Članovi tima
MAQ je interdiscipliran tim, a njegovu jezgru čine Marko Brkljačić, Emil Flatz i Marin Kovačić. Okupili su se upravo na Nuqleus bootcampu, oko izazova tvrtke GDi d.o.o.
Marko Brkljačić je konstruktor s višegodišnjim iskustvom u indistriji, poslovično “od igle do lokomotive”, kroz naftnu, HVAC i automobilsku industriju, kao i automatizaciju proizvodnje. U zadnje vrijeme plovi cleantech i startup vodama. Osnovao je startupe NUOTWO i SimpleMatic, a osnivač je i GBC HUB-a koji okuplja greentech, bluetech i cleantech startupe. Svojim iskustvom doprinosi vođenju poslovne strane MAQ-a; razvija poslovni plan, prati potencijalne izvore financiranja i plodna tržišta (famozni traction), vodi komunikaciju, a zadužen je i za razvoj fizičkog dijela MAQ STEM IoT kita.
Emil Flatz docent je na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije Interaktivni mediji i Osnove interaktivnih medija na smjeru Vizualne komunikacije. Ima bogato iskustvo kao full stack web developer, primarno kao voditelj Sektora za razvoj aplikacija i ICT rješenja Hrvatskog telekoma. U MAQ timu Emil je go-to ekspert za UI/UX, frontend i backend razvoj IoT platforme, a uz to doprinosi timu i svojim bogatim iskustvom u razvoju i radu u projektno orijentiranim timovima.
Marin Kovačić docent je na Fakultetu kemijskog inženjerstva Sveučilišta u Zagreb, gdje predaje, između ostalog, kolegije Procjena utjecaja na okoliš i Air pollution and control. Od studentskih dana aktivan je na polju inovacija u vidu razvoja analitičkih instrumenata za ispitivanje kakvoće vode stoga mu mikrokontroleri i pretvornici nisu strani. Marin je zadužen za razvoj hardverskog aspekta IoT platforme.
Timu su pridruženi studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu: Petar Dundara, Jelena Gavran i Hana Novak. Petar je student druge godine FER-a, a svojim inovacijama osvajao je odličja na međunarodnim sajmovima inovacija. Jelena i Hana studentice su diplomskog studija FER-a s iskustvom u razvoju ugradbenih računalnih sustava, koautorice eKantica pametne tegle koju su demonstrirale na Smotri FER-a 2022.
Motivacija za prijavu i vizija za kraj Nuqleus programa
Motivacija za prijavu na Nuqleus program bila je prikupiti nova znanja iz domene razvoja startupa; od ideacije, preko validacije ideje do razvoja poslovnog plana i konačnog proizvoda, kao i uspostaviti kontakte s dionicima iz hrvatske, ali i regionalne startup scene. Premda je Nuqleus novo ruho FER-ove startup tvornice, odličan track record prethodnog programa SPOCK svakako je bio dodatan motivator za prijavu. Zahvaljujući upravo Nuqleusu i prvoj fazi programa, MAQ je nastao kao odgovor na jedan od industrijskih izazova. Dodatno želimo istaknuti zahvalnost Nuqleus timu na pronalasku motiviranih studenata FER-a sa znanjima iz domene ugradbenih računalnih sustava, čiji će angažman svakako doprinijeti realizaciji ideje kao i razvoju samog startupa.
