Jeste li se ikada zapitali možete li se zaraziti virusom u dizalu? Odgovor je da. Znate li je li moguće otkriti bilo koji virus? Za sada ne. Tim VirusHunter razvija komplet za detekciju i identifikaciju bilo kojeg potencijalno patogenog virusa, rješenje koje trenutno ne postoji na tržištu. U manje od 24 sata mogu vam reći imate li virus ili ne i koji virus imate bez potrebe za specifičnim antitijelima ili početnicama.
Intenzivno mijenjanje prirode zbog klimatskih promjena i utjecaja čovjeka rezultira brzom prilagodbom mikroorganizama, posebice virusa. Ovisno o sposobnosti prenošenja među ljudima, novi virus može uzrokovati sporadične slučajeve što može rezultirati lokaliziranim izbijanjem bolesti ili, u najgorem slučaju globalnom pandemijom koja zahtijeva javno zdravstvenu intervenciju. Broj potencijalnih virusnih patogena u svijetu je vrlo velik, a resursi za istraživanje i razvoj metoda za njihovu identifikaciju su ograničeni. Svjetska zdravstvena organizacija, u kontekstu potreba javnog zdravstva, sastavila je popis prioritetnih patogena za istraživanje te potiče razvoj metoda za njihovu identifikaciju. Na toj listi nalazi se i „bolest X“ koju uzrokuje nepoznati patogen što upućuje na činjenicu da je vrlo izvjesno, posebice nakon pandemije Covid-19, da će se nove pandemije nepoznatim patogenom javiti u budućnosti. Stoga je detekcija nepoznatog virusnog patogena koji potencijalno može uzrokovati bolest kod čovjeka od iznimne važnosti jer može omogućiti pravovremenu identifikaciju prije nego pandemija počne i u najboljem slučaju može ju i spriječiti.
Preduvjet za liječenje pacijenta s virusnom bolesti je otkrivanje uzročnika. Danas, zbog sve većeg razumijevanja negativnih učinaka, čak i onih virusa koje ne smatramo opasnima u zdravih ljudi, te asimptomatskog širenja nekih virusa, što je rizik za imunokompromitirane, pedijatrijske i gerijatrijske bolesnike, točna identifikacija virusa postaje iznimno važna. Ubrzano se razvijaju protuvirusni lijekovi, za koje je najbitnije da terapija započne što prije, ali je njihova upotreba ograničena upravo teškoćama u brzoj identifikaciji virusa kod pacijenata.
Zajednički nedostatak trenutno dostupnih testova za identifikaciju virusa je činjenica da se mora unaprijed znati koju vrstu virusa tražiti, odnosno liječnik mora unaprijed odlučiti na koji virus testirati pacijenta. Dakle, radi se test samo na ciljane viruse, a ne test koji bi od svih virusa u uzorku identificirao onaj koji uzrokuje bolest. Kada nakon provedbe jednog ili više testova za viruse odgovora i dalje nema, potrošeni su vrijeme i novac uzalud. Statistički podaci pokazuju da od infekcija među djecom za koje se sumnja da su virusnog podrijetla, čak 38 % uzročnika respiratornih, 43 % gastrointestinalnih i 40 % encefalitisa ostaje neprepoznato dostupnim protokolima. Što kada bi postojao jedan univerzalni test za detekciju i identifikaciju bilo kojeg virusa?
VirusHunter je test koji omogućava upravo to. Daje odgovor na pitanje postoji li u uzorku virus ili ne i, ako postoji, identificira o kojem se virusu radi. To u konačnici znači da rezultat testa nije pozitivan ili negativan, nego je rezultat testa identificirani virus. Prednost VirusHunter testa je i u tome što identificira samo one viruse koji su potencijalno patogeni pri čemu može identificirati poznate, ali i potpuno nove, nepoznate viruse.
VirusHunter test prvenstveno je namijenjen liječnicima koji će ovu tehnologiju moći koristiti za brzu detekciju i identifikaciju virusa kako bi postavili dijagnozu i preporučili odgovarajuće liječenje te time ukupno smanjili širenje virusa u populaciji. Posebno je važno to što bi se korištenjem ovog testa omogućila pravovremena primjena protuvirusnih lijekova i smanjila nepotrebna upotreba antibiotika koji se često daju „za svaki slučaj“. Mogući ishod toga je i povećano povjerenje pacijenata u liječnike. Širokom upotrebom VirusHuntera prikupljali bi se podatci iznimno korisni epidemiolozima za praćenje virusnih patogena u populaciji što bi omogućilo ranu intervenciju, učinkovito praćenje i informirano donošenje odluka kao odgovor na nove virusne prijetnje. VirusHunter će po prvi puta omogućiti proaktivni pristup u otkrivanju i identifikaciji virusa i time napraviti revoluciju u zaštiti javnog zdravlja na globalnoj razini.
Članovi tima
Tim VirusHunter čine Andreja Ambriović Ristov i Dragomira Majhen koje zajedno na Institutu Ruđer Bošković istražuju viruse već više od 20 godina.
Rad na VirusHunter-u Andreja i Dragomira su započele 2016. godine uz pomoć sredstava dodijeljenih u sklopu poziva Provjera inovativnog koncepta (PoC6), raspisanog od strane HAMAG BICRO-a, kada su i potvrdile navedeni koncept. Na daljnjem razvoju metode nastavit će raditi zahvaljujući bespovratnim sredstvima projekta „Podrška transferu tehnologije“ koji se financira iz programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Program podržava provedbu istraživačko-razvojnih aktivnosti u svrhu razvoja ili daljnjeg unaprjeđenja razvijenih rješenja i tehničke validacije, prije faze komercijalizacije što bi trebalo rezultirati izradom minimalno održivog proizvoda koji bi se mogao testirati u stvarnom okruženju, što bi u ovom slučaju bile ordinacije liječnika obiteljske medicine ili infektivne klinike.
Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, voditeljica je Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala, Instituta Ruđer Bošković, donedavno i predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju. Bila je član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske za borbu protiv pandemije COVID-19. Stručnjak je za adenovirusne vektore koji su korišteni za cijepljenje protiv Covid-19, a zadnjih godina radi intenzivnije na istraživanju proteina adhezija u tumorskim stanicama i njihovoj ulozi u osjetljivosti tumorskih stanica na kemoterapiju. Ima višegodišnje iskustvo u vođenju znanstvenih projekata i iznimno bogato metodološko iskustvo koje je uz znanje virologije bilo ključno za idejni začetak VirusHunter metode. Detalji vezani uz njezin znanstveni rad dostupni su na web stranici.
Dr. sc. Dragomira Majhen je znanstvena savjetnica zaposlena u Laboratoriju za staničnu biologiju i prijenos signala Instituta Ruđer Bošković. Bila je član međunarodnog odbora Vaccine Sputnik V (Scientific Advisory Board on the Sputnik V vaccine) i znanstvenik u biofarmaceutskoj kompaniji Johnson & Johnson, Nizozemska. Stručnjak je za adenovirusne vektore za prijenos gena i cijepljenje. Posjeduje veliko iskustvo u vođenju projekata, pohađala je nekoliko intenzivnih edukacijskih programa namijenjenih prijenosu znanja i tehnologije (EIT Jumpstarter, Big Bang camp, komercijalizacija IRI rezultata za iskusne istraživače) pri čemu je i nagrađivana. Detalji vezani uz njezin znanstveni rad dostupni su na web stranici.
Motivacija za prijavu i vizija za kraj Nuqleus programa
S obzirom na to da nam je konačan cilj komercijalizirati VirusHunter tehnologiju razvojem komercijalnog testa za detekciju i identifikaciju bilo kojeg potencijalno patogenog virusa čovjeka, odlučile smo se obrazovati u komercijalizaciji znanja. Prijava u Nuqleus program idealna je prilika za sudjelovanje na nizu radionica i predavanja namijenjenih stjecanju znanja i vještina za istraživanje tržišta, predstavljanje ideje poslovnom svijetu, osmišljavanju poslovnog modela, načinu komunikacije s investitorima, ali i za izlazak VirusHuntera iz istraživačkog u dijagnostički laboratorij. Nuqleus predstavlja centar kristalizacije za sve one koji poput nas žele prenijeti svoje znanje i ideje u društvo.
Do kraja Nuqleus programa želimo stvoriti jasan poslovni model koji će omogućiti uspješno uvođenje VirusHunter testa u praksu.
